Omiš razgledavanje
Vidi višeOmiš je od Marušića udaljen 13 kilometara
Marušići - Omiš Rivijera
Vile se nalaze u Marušićima- malom dalmatinskom mjestu sa obiljem malih netaknutih plaža i tirkizno plavim morem. Na manje od 5 minuta vožnje od vila nalazi se 6 restorana sa odličnom gastro ponudom.
Za one željne provoda, 23 km istočno od Marušića nalazi se makarska, grad koji ljeti nikad ne spava i gdje se možete provoditi u brojnim caffe barovima i diskotekama.
Zapadno od Marušića, prvo veće naselje je grad Omiš, koji je udaljen 13 km zapadno od Marušića i gdje možete razgledati povijesne utvrde Fortica i Mirabela kao prelijepu gradsku jezgru. Za one željne adrenalinske zabave tu je Zipline Croatia, poligon koji se sastoji od 8 čeličnih sajli preko kojih se sudionici, sjedeći u pojasu, spuštaju niz kanjon rijeke Cetine uživajući u ptičjoj perspektivi na isti.
Za ljude koji uživaju u planinarenju preporučamo posjet Parku prirode Biokovo i penjanje na 1762 metara visoki vrh planine sv. Jure koji je ujedno i drugi najviši vrh Hrvatske i sa kojega se pruža senzacionalan pogled na Jadransko more i otoke.
Kada ste već u Marušićima bilo bi šteta ne posjetiti grad Split udaljen 38 km od Marušića, a koji je prepun povijesnog naslijeđa. Između svega što Split ima ponuditi izdvajamo: Dioklecijanova palača- više od 1700 godina stara palača rimskog cara Dioklecijana, jedan od najbolje sačuvanih spomenika Rimske arhitekture u Europi; Peristil- centralni trg palače; Katedrala sv. Duje.
Mjesta za posjetiti
Sightseeing
Mirabella Fortress
Sightseeing
Omiš beaches
Sightseeing
Omiš Pirate Festival
Obećavamo da nećete biti razočarani!
Grad Omiš - star tisućama godina
Dobrodošli u Omiš, malo dalmatinsko mjesto na rijeci Cetini, udaljeno samo 25 km od Splita. Jedinstveni spoj rijeke Cetine, mora i planina, gusarske povijesti i bogate kulturne baštine, pješčanih i šljunčanih plaža.
Nema mnogo gradova na svijetu koji svoju povijest broje u tisućama godina, ali Omiš je jedan od njih!
Još od antičkih vremena, prije više od 2.000 godina, ušće Cetine trajno je naseljeno, a povjesničari smatraju kako je preteča današnjeg Omiša maleno naselje Oneum koje se nalazilo u samom podnožju velikog brda sjeverno od grada – Omiške Dinare.
S vremenom je lokalno stanovništvo svoje kuće počelo graditi sve bliže moru, a za to su imali itekako dobar razlog. Stari Omišani su, naime, bili gusari!
Čitavo 12. i 13.stoljeće omiški gusari bili su vladari mora od Splita do Dubrovnika, a svi brodovi koji su prolazili kraj ovog malenog grada na ušću Cetine morali su plaćati danak za slobodnu plovidbu ili riskirati borbu s nemilosrdnim gusarima iz koje su tek rijetki od njih izlazili kao pobjednici.
Omišani su tako, pod vodstvom čuvenih knezova Kačića, gotovo dva stoljeća vladali velikim dijelom Jadrana i napadali trgovačke brodove bogatih gradova poput Splita, Kotora, Dubrovnika i Venecije pa čak i papinske galije koje su Jadranom plovile prema dalekoj Palestini.
S vremenom, gusari su postali toliko moćni da je 1221. godine papa Honorije III. protiv Omišana poveo križarski rat koji je izgubio, no nepunih 60 godina kasnije Mlečani su, također po papinskom nalogu, protiv gusara s Cetine poveli drugi križarski rat, ovaj put s nešto više uspjeha.
Bio je to jedan od rijetkih omiških poraza u pomorskim bitkama, ali i veoma bolan. Knezovi Kačići nedugo nakon izgubljene bitke s Mlečanima pobjegli su iz grada, a njihova moć značajno je oslabjela. Iako su se i dalje bavili gusarenjem, Omišani su izvore prihoda sve češće tražili u poljoprivredi i ribarenju.
U petnaestom stoljeću Omišani su i službeno priznali vlast Mletačke republike, a u tom periodu grad je postao i važno administrativno i vojno uporište te je opasan velikim zidinama.
Upravo za vrijeme Mletačke republike Omiš dobiva karakteristične obrise koji ga krase i danas. Budući da se razvijao unutar velikih zidina, graditelji na raspolaganju nisu imali prostora za gradnju širokih aleja i raskošnih kuća. Gradske ulice bile su veoma uske, a presjecali su ih tek brojni trgovi na kojima se odvijao javni život u ranom Novom vijeku.
No, grad je s vremenom jednostavno postao prevelik i prenapučen da bi bio ograničen velikim zidinama. Nedugo nakon propasti Mletačke republike, početkom 19. stoljeća, Omišani su odlučili porušiti stari zid, a kao jedan od rijetkih podsjetnika na kamenog gorostasa koji ih je stotinama godina štitio od neprijatelja danas možemo vidjeti tek vrata istočnom dijelu grada te kulu Turjun u ulici Fošal.
Nakon raspada Mletačke republike, Omiš početkom 19. stoljeća pada pod vlast Austrije, zatim 1807. godine zajedno s čitavom Dalmacijom postaje dio Napoleonove Francuske, da bi se već 1813. godine vratio Austriji pod čijom vlašću ostaje sve do kraja Prvog svjetskog rata 1918. godine.
Nakon toga Omiš, kao i veći dio Hrvatske, prolazi kroz dvije Jugoslavije, a 1991. godine svoju turbulentnu povijest zaključuje postavši dijelom nezavisne i suverene Republike Hrvatske.
